Hrana a istovremeno i lijek

Naša hrana nije samo hranjiva nego može da bude i jako ljekovita.

Artièoka
Stari su Rimljani upravo
zahvaljujuæi artièokama mogli danima nesmetano uživati u hrani? Naime,
na jelovnicima njihovih gozbi uvijek se našla ova dragocjena
mediteranska biljka koja ublažava probavne smetnje ili potpuno uklanja
simptome kao što su bol u gornjem dijelu trbuha, nadutost i osjeæaj
težine.

Ljekovitost artièoke pripisuje se gorkim tvarima u
njezinu lišæu koje ima posebnu aromu i sadrži djelotvorne tvari
(cinarin i silimarin) namijenjene regeneraciji jetre i njezinoj
stimulaciji pri uklanjanju štetnih tvari iz hrane, alkohola i lijekova.
Artièoka takoðer zaustavlja formiranje nakupina kolesterola u krvi,
èime se bitno smanjuje rizik od srèanog i moždanog udara.(net)

Mrkva





Mrkva (Daucus carota L. ssp. sativus) je dvogodišnja povrtna biljka, narodnih naziva merlin, koren, žuta repa, mrkvaè.

Ljekovitost

Mrkva
je veliki izvor antioksidansa - karotenoida, koji pomažu u zaštiti od
bolesti krvožilnog sustava, tumora, regulaciji šeæera u krvi te
poboljšanju vida. Najpoznatiji karotenoid (žuti ili naranèasti pigment)
mrkve je beta - karoten, koji se u organizmu transformira u vitamin A.

Istraživanje
na 1 300 ispitanika pokazalo je da su osobe koje su dnevno uzimale
barem jedno serviranje mrkve i/ili žute bundeve bogate karotenoidima za
60% smanjile rizik od srèanog udara. Ujedno, odreðeni unos karotenoida
povezan je i sa smanjenjem raka dojke za 20% i èak 50%-tnim smanjenjem
raka mokraænog mjehura, maternice, prostate, debelog crijeva, grkljana
i jednjaka. Jedno od veæih istraživanja takoðer je pokazalo da se
unosom u jelovnik samo jedne mrkve dnevno za 50% smanjuje moguænost
razvoja raka pluæa.

Osobito je važan unos vitamina A u organizam
pušaèa. Naime, benzopiren, sastojak iz dima cigerete, znaèajno smanjuje
kolièinu vitamina A u organizmu, èime dovodi do veæe moguænosti razvoja
bolesti kao što su emfizem pluæa i rak pluæa. Isto vrijedi i kod
pasivnog pušenja.

Beta-kartoten takoðer pomaže u zaštiti vida.
Nakon što se u jetrenim stanicama transformira u vitamin A, odlazi u
mrežnicu oka gdje prelazi u rodopsin, pigment neophodan za noæni vid. U
kasnijim godinama života štiti od pojave mrene oka.

Mrkva sadrži
posebnu vrstu vlakana, kalcij pektat, koji smanjuje razinu kolesterola
u krvi. Takoðer djeluje i kao diuretik, smanjujuæi zadržavanje tekuæine
i umirujuæi cistitis. Pomaže i u oslobaðanju sluzi iz dišnih organa kod
kašlja, bronhitisa i astme, a zbog svoje antiseptiènosti pomaže pri
lijeèenju infekcija.

Mnogi autori preporuèuju tzv. proljetnu
kuru sa sokom od mrkve, koji ima svrhu osloboditi organizam od otrova
nagomilanih obilnom i jakom zimskom hranom, a ujedno otklanja višak
kiseline u želucu. Tri tjedna uzima se 100 g mrkvina soka dnevno.

Mrkva
potièe tjelesni razvoj djeteta, jaèa kosti i poveæava otpornost prema
infekcijama. Poveæava broj crvenih krvnih stanica, suzbija anemiènost i
blagotvorno djeluje na rad jetre.

Krastavac







Krastavac je jestiva zeljasta biljka koja se sastoji od 95% vode iz tog je razloga vrlo niske kolicine kaloricne vrjedniosti.
Sadrzi i nesto malo bjelancevina, masti, ali bogat je mineralima, kalijem, kalcijem, fosforom, natrijem, zeljezom i jodom.
Osim
u prehrambrene , koristi se i u kozmeticke svrhe, za uljepsavanje i
osvjezavanje lica, te u zdravstvene svrhe- dio prehrane kod bolesti
zeludca i crjeva, upale koze a njegovi sokovi koriste kod ugriza
insekata.Najvise ga upotrebljavamo ljeti u salatama, pritom mjesajuci
ga paradajzom , paprikom i crvenim lukom.Krastavac se moze posluziti
posoljen pri cemu se gubi kalij i natrij ili preliven kiselim
jogurtom.Koriste se kolutici krastavaca za smirenje umora ociju i
otekline od dnevnog umora.