Sve o mackama

**Admin** Fri Feb 15, 2008 10:39 am

Mogu li maèke predosjetiti potres?

Najkraæi je odgovor da maèke to doista mogu, ali još uvijek ne znamo kako to postižu. Možda osjeæaju vibracije tla koje su toliko sitne da ih ne mogu detektirati èak ni seizmološki instrumenti. Zna se da se potres stvara, nakuplja malo po malo, a nastaje odjednom. Možda maèke posjeduju nekakav sistem uzbune. Druga je moguænost da maèke reagiraju na dramatièno poveæanje statièkog elektriciteta u zraku, koji, kako izgleda, prethodi potresima. I ljudi reagiraju na te promjene, ali je njihova reakcija nejasna i specifièna. Kažemo da u takvim situacijama osjeæamo kao neko stezanje i lupanje po glavi, ali taj osjeæaj ne razlikujemo, odnosno ne znamo razlikovati od onog što osjeæamo nakon naporna dana ili kad nam se sprema gripa. Zato ne znamo èitati predznake, a maèke vjerojatno to znaju. Prema treæem objašnjenju radi se o tome da maèke posjeduju upravo nevjerojatnu sposobnost reagiranja na nagle promjene u jaèini Zemljinog magnestkog polja. Takve promjene prate potrese. A možda se sve tri reakcije zbivaju istovremeno: detektiranje slabašnih drhtaja tla, promjene u elektrostatièkoj aktivnosti i promjene geomagnetskog polja. Jedno je sigurno: maèke se jako uzbude prije svakog potresa. Vlasnici maèaka koji su znali zašto su se maèke tako jako uzbudile i preplašile mogu upravo tome zahvaliti da su ostali živi. U mnogim sluèajevima bilo je zapaženo da maèke pomamno jure po kuæi, kao da ih je obuzela oèajnièka želja da iz nje što prije izaðu. Ako im se otvore vrata one izjure kroz njih kao da ih je uhvatila strašna panika. Neke se ženke èak vraæaju da bi iznjele maèiæe na sigurno. Nekoliko sati poslije toga doðe potres i sravni kuæu sa zemljom. Ova pojava zapaža se u gotovo svim podruèjima koja su naroèito ugrožena potresom i danas se vrše ozbiljna znanstvena istraživanja s ciljem da se ustanovi kakve to signale maèke hvataju. Sliène reakcije zabilježene su i kad su maèke svojim ponašanjem predskazivale vulkansku erupciju, ili dolazak jakih elektriènih oluja. Zbog njihove izuzetne osjetljivosti na stanovite pojave, maèkama se èesto i glupo pripisuju natprirodne moæi. U srednjem vijeku to je za njih znalo biti kobno i mnoge su bile žive spaljene samo zato što je praznovjernim kršæanima izgledalo da posjeduju neprirodne moæi. Èinjenica da danas znamo da je ova moæ sasvim prirodna ne smanjuje njezinu èudesnost.

Jesu li vlasnici maèaka zdraviji od drugih ljudi?

Ovo pitanje možda izgleda èudno, ali postoji mnogo dokaza da je posjedovanje maèke zdravo za zdravlje. Za to postoje dva razloga. U prvom redu zna se da prijateljski fizièki kontakt s maèkom aktivno smanjuje ili ublažava stres. Odnos izmeðu èovjeka i maèke je dirljiv u oba znaèenja te rijeèi. Maèka se tare tijelom o tijelo vlasnika, a on ju mazi. Kad su neke vlasnike u medicinskim labaratorijima prikopèali na elektriène aparate za mjerenje fizioloških reakcija, pokazalo se da se njihovo tijelo primjetno smirivalo kad bi poèeli maziti maèku. Smanjuje se unutrašnja napetost i tijelo se relaksira, opušta. Ovaj oblik maèje terapije dokazao je svoju vrijednost u stanovitom broju akutnih sluèajeva, kad se stanje duševnih bolesnika jako popravilo, nakon što im je bilo dozvoljeno da drže maèku. Sve nas na neki naèin oslobaða jednostavan i èestit odnos s maèkom. To je drugi razlog blagotvornog djelovanja maèke na ljude. Ne radi se tu samo o dodiru, bez obzira na njegovu veæ spomenutu važnost. Posrijedi je i jedan psihološki odnos, lišen složenosti, nevjere i kontradikcija, koji vladaju u meðuljudskim odnosima. S vremena na vrijeme povrijede nas stanoviti ljudski postupci i ponašanja. Neki od nas na to odmah reagiraju, drugi ne mare. Oni koje to psihièki rani kasnije teško vraæaju vjeru u druge ljude. Takvim ljudima povezanost npr. s nekom maèkom, može donijeti toliko veliku korist da æe im se možda èak vratiti vjera meðuljudske odnose, da æe to uništiti njihov cinizam i sumnjièavost te izlijeèiti njihove skrivene psihièke rane. Jedno istraživanje, obavljeno u SAD-u, pokazalo je da ljudima koje stres vodi u infarkt posjeovanje maèke i druženje s njom mogu doslovno spasiti život, jer smanjuje krvni tlak i smiruje srce koje previše radi. Djeca, koja od rane dobi žive s maèkom ili bilo kojom drugom životinjom, nauèe se pravilno odnositi prema životinjama i uèe se odgovornosti i to naravno samo ako njihovi roditelji pravilno postupaju sa životinjom. Neka istraživanja pokazuju da su djeca, koja su odrasla s ljubimcem, bolji roditelji i opæenito odgovorniji ljudi. Kao zakljuèak; maèke ne samo da smiruju i poboljšavaju zradvlje vlasnika nego one èine i njihov život sretnijim i ispunjenijim, pa stoga ljudi, koji su jednom imali maèku, gotovo ju uvijek ponovno nabave. Isto tako, ma koliko god maèke bile samostalne životinje uvijek æe im biti draže da u životu imaju oslonac èovjeka da se uvijek mogu osjeæati sigurno i voljeno.

Mogu li maèke razabrati boje?

Mogu li maèke razabrati boje? Mogu, ali slabo. Još u prvoj polovini 20. stoljeæa uèenjaci su bili uvjereni da su maèke potpuno slijepe na boje. Jedan od njih je napisao I po danu i po noæi, sve maèke vide sivo.. Ovaj stav prevladao je još èetrdestih godina, ali su istraživanja, objavljena poslije toga, dakle, posljednjih desetljeæa, pokazala da one mogu razlikovati stanovite boje, ali, kako izgleda, ne baš osobito uspješno. Razlog zbog kojega se ranijim ekspertima nije mogla otkriti sposobnost maèke da vidi boje bio je taj što su maèke u tekstovima brzo uoèavale suptilne razlike u stupnju sivoæe svake boje i onda uporno odbijale odbaciti te indikacije kada bi im se prezentirale dvije razlièite boje, sa istim stupnjem sivoæe. Stoga su takvi testovi davali negativne rezultate. Posluživši se rafiniranijim metodama najnovija su istraživanja dokazala da maèke mogu razlikovati crvenu i zelenu boju, crvenu i sivu, zelenu i plavu, zelenu i sivu, plavu i sivu, te žutu i sivu boju. Još se uvijek ne zna da li mogu razlikovati i druge parove boja. Uèenjaci se oko toga još uvijek prepiru. Jedni tvrde da maèke mogu uoèiti razliku izmeðu crvene i žute, a drugi im to osporavaju. Bez obzira na to kakav æe biti konaèan rezultat ovih istraživanja jedno je veæ danas jasno: i životu maèke boje nisu tako bitne kao u našem životu. Njima je važno da vide pri slaboj rasvjeti, u polutami, gdje mi ne vidimo, odnosno gdje im je dovoljno šest puta manje svjetlosti nego nama da bi uoèavale detalje pokreta i oblika.

Cvokotanje zubima

Ovu pojavu ne uspijeva vidjeti svaki vlasnik maèke, ali je tako èudna da se jednom viðena nikad ne zaboravlja. Sjedeæi na prozoru maèka spazi ptièicu, kukca ili nešto slièno kako poskakuje u vrtu. Èim se to dogodi, ona poène cvokotati zubima. Što to znali i zašto se to dogaða? Ovo je pojava koja spada u kategoriju onih, nazvanih vakuumska aktivnost. Maèka naime izvodi u prazno svoje visoko specijalizirane ugrize kao da je veæ nesretnog stvora zgrabila zubima. Pažljiva promatranja naèina kako maèke ubijaju plijen pokazala su da one upotrebljavaju jednu posebnu kretnju èeljustima koja izaziva gotovo trenutaènu smrt žrtve. Za maèke je to važno, jer uvijek postoji opasnost da æe ulovljena žrtva oteti, izmigoljiti i pobjeæi. Nakon poèetnog napada u kojem zgrabi i èvrsto drži plijen svojim snažnim prednjim šapama i oštrim pandžama, ona naglo ugrize žrtvu u potiljak. Naglim pokretima èeljusti zabije joj oènjake u vrat i zarine ih izmeðu kièmenih pršljenova, da bi prkinula splet živaca u kièmenoj moždini. Ovaj ugriz trenutaèno onesposobi žrtvu i upravo ove specifiène pokrete èeljusti maèka na prozoru oponaša, nesposobna da se savlada dok gleda zamamnu ptiæicu, kukca itd. kojih ne može dohvatiti. Usput reèeno ona toèno zna gdje treba ugristi, jer joj to pokazuje jedna udubina na silueti plijena - udubina na zatiljku gdje se spajaju tijelo i glava, kako kod malenih glodavaca tako i kod malih ptica. Neke žrtve primjenjuju obrambenu taktiku koja se sastoji u tome da zgrbe tijelo ne bi li tako sakrile tu udubinu i na taj naèin postigle da maèka promaši cilj. Ako ovaj trik uspije, maèka æe ugristi žrtvu u bilo koji dio tijela gdje ugriz neæe biti trenutaèno smrtonosan i (doduše sasvim rijetko) žrtva æe se uspjeti izmigoljiti i pobjeæi u trenutku kada se maèka opusti misleæi da je zadala smrtonosni ugriz.

Zašto se maèka trlja tijelom o vaše noge kad vas pozdravlja?

Dijelom je tu posrijedi želja za prijateljskim fizièkim dodirom, ali ipak nije rijeè samo o tome. Maèka zapoèinje trljanje vrhom glave ili lijevom ili desnom stranom njuške, zatim se trlja èitavom lijevom ili desnom stranom tijela i nazad, zatim vam obavije rep oko noge. Nakon toga vas pogleda i ponovi èitavu radnju, ponekad nekoliko puta uzastopce. Ako se sagnete i pomazite maèku ona æe pojaèati trljanje i èesto æe dodirnuti jednom stranom njuške vašu ruku ili glavom trljati vašu nogu. Kad to obavi, napustit æe vas, otiæi do vas i zatim sjesti i poèeti lizati jednu stranu tijela. Ceremonija pozdravljanja æe tako biti završena. Svaki od ovih elemenata ima posebno znaèenje. U biti se u svemu ovome radi o tome da maèka razmjenjuje svoj miris s vašim. Na slijepooèicama i u uglovima maèkinih usta nalaze se posebne mirisne žlijezde. Druga takva žlijezda smještena je pri korijenu repa. Bez vašeg znanja ili bilo kakve vaše spoznaje o tome maèka vas zapravo markira mirisom tih žlijezda. ti su mirisi tako delikatni, slabašni da ih naši ljudski nosevi ne mogu osjetiti ali je za maèku važno da druge maèke, koje pripadaju njenoj vlastitoj obitelji, na neki naèin podjele s njom te mirise. Maèka se tako osjeæa ugodnije i prisnije u društvu ljudi koji su joj vlasnici. Osim toga za maèku je važno da èita naše, ljudske, mirise, naše mirisne signale. To ona postiže elementom pozdrava koji se sastoji u trljanju vlastitog tijela o naše tijelo. Poslije toga ona, kako smo spomenuli, sjedne i zatim jezikom kuša naše mirise, lizanjem onog dijela svog tijela kojim se trljala o naše tijelo... Bljaaaak.!.?. To je maèkama sve normalno, ali nama ljudima se èini poprilièno ljigavo...

Zašto maèka maše glavom lijevo-desno dok zuri u lovinu?

Dok se maèka priprema skoèiti na plijen (igraèku ili vlasnikove noge), ona ponekad polagano maše glavom lijevo-desno. Radi se o postupku koji primjenjuju mnogi grabežljivci s binokularnim vidom. Svrha ovog mahanja glavom služi da se toèno izmjeri udaljenost plijena. Ako mašete glavom lijevo-desno uoèit æete da što je neki predmet bliže vama to æe se upravo zbog toga više prividno premiještati. Maèka vrši ovaj postupak da bi toèno na centimetar izmjerila udaljenost plijena, jer i njen skok mora biti jednako odmjeren.

Predenje

Zašto maèke predu? Odgovor na ovo pitanje kao da je jasan sam po sebi: maèka koja prede je zadovoljna maèka. Meðutim takav odgovor ipak nije toèan. Brojna promatranja pokazuju da èesto predu i maèke koje nešto boli, koje su ranjene ili koje upravo kote mladunèad, što je takoðer bolno. Maèke u takvim situacijama nikako ne možemo smatrati sretnima, zadovoljnim maèkama. Toèno je da zadovoljne maèke takoðer predu, ali zadovoljstvo nipošto nije jedini preduvjet predenja. Toènije objašnjenje, koje odgovara svim sluèajevima, glasi: predenjem se signalizira naklonost nekom ili neèem, dakle, naklono socijalno raspoloženje. Njime se, na primjer, može signalizirati veterinaru da neka ranjena maèka osjeæa potrebu za prijateljstvom ili se može emitirati vlasniku kao signal zahvalnosti za nešto što je za nju uèinio. Maèke poèinju presti kad su stare samo tjedan i to dok sisaju. Predenje je signal za majku da sve ide u redu i da mlijeko teèe kako treba. Ona tako može na miru ležati znajuæi da mlijeko stiže tamo gdje treba. Može to saznavati i da ne gleda maèiæe. I ona prede i tako daje doznanje maèiæima da je i ona zadovoljna.

> Mogu neprekidno presti dok udišu i izdišu zrak.

> Predenje je obièno znak zadovoljstva, ali maèke predu i kada ih nešto boli.

Jedna od važnih razlika meðu malih maèaka (npr. naših domaæih) i velikih (lavovi, tigrovi...) je to što velike maèke ne mogu presti. Neki veliki tigar pozdravit æe vas zvukom nalik na gunðanje, koji proizvede jednosmjernim izdisanjem zraka. On ne može proizvesti dvosmjerni zvuk predenja, što ga proizvodi maèka, zvuk koji je neprestan i koji se izvodi ravnomjernim udisanjem i izdisanjem zraka. Izdisajno-udisajni ritam maèjeg predenja maèka može proizvoditi i potpuno zatvorenim ustima i to može neprekidno trajati satima, ako su za to povoljne okolnosti. U tom su pogledu male maèke naprednije pred svojim divovskim roðacima, ali velike maèke to nadoknaðuju jednom sposobnošæu koju male maèke ne posjeduju: mogu rikati.

Kratke zanimljivosti i savjeti

Maèje srce kuca dvostruko brže nego ljudsko - oko 110 do 140 puta u minuti.

Maèke hodaju tako da pomièu istovremeno prednju i stražnju šapu, te taj postupak ponovne i s druge strane tijela. Na cijeloj zemaljskoj kugli jedino se još žirafe i deve kreæu na taj neobièan naèin.

Maèiæi imaju 26 mlijeènih zuba koji im poèinju izbijati kada su u dobi od dva do tri tjedna. Stalnih trideset zuba dobivaju kada navrše tri do èetiri mjeseca života.

Vanjske maèke èesto traže toplinu i zaklon na motoru automobila gdje se sklupèaju iz zaspe. Zato bi bilo poželjno, prije nego li upalite auto, da zatrubite ili lupite po poklopcu vozila kako ne biste ozlijedili neku zalutalu maèku.

Maèke vole toplinu mnogo više nego mi! Nama je neugodno kad nam temperatura naraste do 38 stupnjeva, ali maèkama je sasvim ugodno sve dok im koža ne dostigne temperaturu od 41 stupanj.

Plastiène zdjelice èesto mogu izazvati malene akne na bradi maèaka koje jedu iz njih. Stoga se preporuèa da plastiène zdjelice zamijenite èeliènim ili keramièkima.

Kada bi maèke mogle èitati, trebale bi im naoèale! Direktno ispred oèiju vide vrlo mutno, ali zato imaju izvrstan periferni vid, pa mogu detektirati i najmanje, vrlo udaljeno micanje.

Maèke 70-ak posto dana spavaju! A 10-15 posto dana ližu dlaku. To se ne odnosi samo na kuæne maèke, veæ i na divlje maèke kod kojih možemo izdvojiti lavove koji dnevno provedu 20 sati na spavanje.

Djeca koja odrastaju uz ljubimca (npr. maèku) u buduænosti æe biti bolji roditelji od djece koja nisu odrasla brinuæi se i davajuæi pažnju životinjskom stvorenju.

Obratite pažnju na maèji govor tijela, pa æe vam mnogo toga u njenom ponašanju biti jasnije.

Kada dajete maèki ime pokušajte izabrati ime koje ima što više samoglasnika (pogotovo I i U) i da nije predugo kako bi maèka to što lakše upamtila te se odazivala kada ju zovete.

Ako maèka nuždu obavlja u tegli s biljkom, kako se to ne bi ponovilo na zemlju stavite zrna papra, talog kave ili sredstvo protiv moljaca.

Maèke vole kada im mijenjate okuse hrane stoga im ne kupujte stalno hranu s istim okusom. A vrlo æete ih obradovati ako im u prehranu dodate i malo vitamina za maèke koji se mogu kupiti u specijaliziranim trgovinama.

Izvor: Wikipedia

**harfa** Tue Mar 04, 2008 5:23 pm

**harfa** Tue Mar 04, 2008 5:25 pm

**harfa** Tue Mar 04, 2008 5:26 pm

**harfa** Tue Mar 04, 2008 5:27 pm

**harfa** Tue Mar 04, 2008 5:28 pm

**harfa** Tue Mar 04, 2008 5:32 pm

**harfa** Thu Mar 06, 2008 1:20 am

**harfa** Thu Mar 06, 2008 1:21 am

**harfa** Thu Mar 06, 2008 1:24 am

**harfa** Thu Mar 06, 2008 1:28 am

Sponsored content

Sve o mackama

Sve o mackama

Re: Sve o mackama

Re: Sve o mackama

Re: Sve o mackama

Re: Sve o mackama

Re: Sve o mackama

Re: Sve o mackama

Re: Sve o mackama

Re: Sve o mackama

Re: Sve o mackama

Re: Sve o mackama

Re: Sve o mackama